Manufahi mak sai munisípiu inan ba Timór Lorosa'e.

Manufahi
Manufahi
Estatístika
Kapitál: Same
Rai-balun: 1.323 km²
Pozisaun 6.ª
Populasaun: 52.246 (2015)
Pozisaun 11.ª
Densidade pop.: 39 abit./km²
Pozisaun 11.ª
Total uma-kain: 8.704 (2004)
Pozisaun 12.ª
Postu administrativu: Alas, Fatu-Berliu, Same, Turiskai
Mapa
Pozisaun 12.ª

Introdusaun edita

Rai Manufahi hanesan munisipio ida ne'ebe hola parte iha nasaun ki'ik no Rai doben Timor Lorosa'e Ida ne'e. Municipio Manufahi hanesan, Municipio ne'ebe haleu ho foho sira no iha parte sorin balu ba nia hola parte iha Tasi mane ne'ebe Fronteira ho Municipio Manatuto nian. Manufahi hanesan komunidade Timor Timur. Manufahi ninia kapital mak Administrasaun Same. Nia luan 1,323 km², manufahi nia Kapital mak Same. Maibe agora naram ida manu fahi no maun fahe ne'e sei iha hela konfujaun nia laran tamba ema balu bolu manufahi maibe balun fali dehan maun fahe. Hanaran dehan manufahi tamba, historia hateten , iha tempo ne'eba iha rai Manufahi ne'e existe ita nia avo beialan sira mak hela iha fatin ne'eba no iha tempo ne'eba sira mos hakiak animal manu no fahi, maibe to iha loron ida iha funu bot iha rain wekeke funu entre avo beialan sira ho malae sira, entaun iha tempu ne'eba avo beialam sira husi rai manufahi sai tomak no husik deit mak Animal Manu no Fahi, iha loron ne'e rai manufahi laiha ema idak mak hela iha tempo ne’eba, iha deit mak Animal sira ne'e. Ho ida ne'e mak ema hodi bolu rai manufahi ne'e.

Jeografia edita

 
Munisípiu Manufahi.
Manufahi
Postu administrativu Rai-balun Populasaun (2010) Sukus
Alas 406,96 km² 7.179 Aituha, Dotik, Mahakidan (Mahaquidan), Taitudak (Taitudac), Umaberloik (Uma Berloic)
Fatu-Berliu (Fatuberlio) 375,92 km² 6.902 Bubususu (Bubussuso), Fahinehan, Fatukahi, Kaikasa (Caicassa), Klakuk (Clacuc)
Same 355,28 km² 27.554 Babulu (Babulo), Betano, Dai-Sua, Grotu, Holarua, Letefoho, Rotuto, Tutuluro
Turiskai (Turiscai) 188,44 km² 6.993 Aitemua, Beremana, Fatukalo (Fatucalo), Foholau, Kaimauk (Caimauc), Lesuata (Lessuata), Liurai, Manumera, Matorek (Matorec), Mindelo, Orana
 
Bandeira Manufahi

Municipio Manufahi kompostu husi posto Administrasaun 4 ne'ebe mak hanesan tuir mai ne'e:

  1. Postu Administrativo Same: Ne'ebe mak parte iha Same Vila tomak husi fronteira foho to'o iha Tasi nian.
  2. Postu Administrativo Turiskai: Ne'ebe haleu ho foho ho paizagem ne'ebe furak, no nia fronteira husi postu Administrativo Maubisse, Municipio Ainaro no posto Administrativo Laclubar, Municipio Manatuto.
  3. Posto Administrativo Alas: ne'ebe hola parte iha Historia Rai Manufahi liu-liu hanesan Missaun Antigo primeiro ne'ebe religiosp sira. Sama Ain ba dahuluk iha Rai Manufahi atu Evanzeliza no Habelar Cristianismo. Nia mos fronteira ho Munisípiu Manatutu.
  4. Posto Administrativo Fatu-Berliu: ne'ebe Nia fronteira ho Munisípiu Manatutu li-liu ho postu Administrativo Barique (Natarbora). No mos Tasi Mane.

Populasaun edita

 
 
 
Tempu iha Betano
 
Tempu iha Same

Populasaun sira iha Municipio Manufahi geralmente aktivo iha area rua: "Economista no Religiosa. Iha parte Economista maka hanesan: Agricultuor no Pescador. Iha parte Religiao maka hanesan: Iha parte vida Relogiosa nian aktivo liu tanba iha religiaun oi-oin mos iha Rai Manufahi alem de Katolika, iha mos Protestante,Geova,Assembleia de deus, no Islam. Linguagem Materna ne'ebe uza iha Municipio Manufahi. Geralmente uza Mambae, bunak, no iha Komunidade balu koalia kemak hanesanema husi Bobonaro sira ne'ebe hela iha Same, no Komunidade sira ne'ebe hela iha parte Tasi mane nian ne'e sira Koalia Tetun-Terik.

  • Iha Same lian Materna ne'ebe mak sira hanesan: "Mambae"
  • Iha Alas lian Materna ne'ebe mak sira uza hanesan: "Tetun-terik, Bunak itoan".
  • Iha Faruberlihu lian Materna ne'ebe sira uza mak hanesan: "Tetun Terik".
  • Iha Turiskai lian Materna ne'ee sira uza mak hanesan: "Mambae".

Fatin Historico no Paizagem furak ne'ebe existe iha Rai Manufahi edita

Fatin Historico no Paizagem sira mak hanesa: Foho kablaki, Pousada Antigo portugues nian, Estatua Dom Boaventura, gruta ne'ebe hanaran Fatuk Maromak, no ho fatin ne'ebe kapas no furak liu tan ne'ebe hau seidauk to'o ba.

Fatin Historico no Paizagem furak ne'ebe existe iha Rai Manufahi. Fatin Historico no Paizagem sira mak hanesa: Foho kablaki, Pousada Antigo portugues nian, Estatua Dom Boaventura, gruta ne'ebe hanaran Fatuk Maromak, no ho fatin ne'ebe kapas no furak liu tan ne'ebe hau seidauk to'o ba.

Don Boaventura Aswai'in Manufahi edita

Hori-uluk, hori-wain malae mutin sira to'o iha Timor atu kontratu ai-kameli, osan-mean, osan-mutin, Wani-wen no buat seluk tan. Ikus mai tama mos iha rai Timor, amu lulik sira hosi orden Dominikana. Iha kedan tinan rihun ida atus neen, neennulu resin, liurai sira hosi umakain Hornai no Costa, liurai sira ne'e mai husi Oe-cusse.

Hato'o nanis katak rai Timor ba Timor-oan sira ne'ebe iha rai ne'e nia-laran.Ne'e duni sira hanoin atu duni sai malae. no amo lulik sira. Iha tinan rihun ida atus nia laran, reinu sira tomak hosi "LORO TOBA" hanesan Lolotoe, Camnasa, Cailaku lamak hitu (Bobonaro) hamri'ik hodi funu hasoru governu portugues sira iha fali tinan rihun ida atus ualo, sianulu-resin-haat, iha reinu Manufahi. Liurai duarte da costa sotto mayor halo funu hasoru malae sira, liu-liu hasoru emaboot ka governador Jose Celestinu da silva. Iha tempo ne'ebe liurai Don Duarte mate iha tinan rihun ida atus sia nia mate tamba afeta moras. Dato sira no povo Manufahi hili fali Don Boaventura sotto mayor da Costa atu truka nia aman mate bian lori rota hanesa. n Don no Coronel (koronel). Liurai Don Boaventura ukun nia povu,maibe nia laranla kontenti tan ho hahalok balun ne'ebe mak ladun diak: Hanesan selun impostu maka'as no la simu injustisa balun hosi ukun-nain sira. Iha fulan Dezembru tinan rihun ida atus sia sianulu-resin-ida, Don boaventura revolta kontra malae mutin, liurai balun. hamutuk ho nia. Iha Timor-laran, Liurai seluk hamutuk ho malae mutin hodi funu hasoru Don Boaventura. Tan ne'e Timor oan sira halo funu hasoru malu, tanba kbi'it laiha laiha ona, tropas hosi gorvernu manan duni funu ida ne'e. Sira kaer Don Boaventura lori ba dadur iha kalabosu iha Dili. Malae sira lori korenti bo'ot maka kesi iha Don Boaventu ra, kastigu nia, iha tempu ne'eba liurai sira rai Timor laran tomak lori osan-mean lafatik-lafatik, hodi fo malae sira hod i kore sai korenti ne'ebe kesi iha nia liman no ain. Maibe malae sira lakohi simu riku-soin sira ne'ebe namkari iha rai Ti mor nia laran hodi troka ho Don Boaventura, sira hakarak oho duni Don Boaventura hodi ukun rai Timor ne'e. Iha loron 18 fu lan-julho tinan 1913, governu hatun Don Boaventura husi nia ukun liurai no hasai tiha ninia patente koronel nian. Ita la h atene Don Boaventura mate sa tinan no iha ne'ebe los.Maibe, hahu tinan 1913, iha rai timor ema temi laran ema barak hahu t emi funu Manufahi. Maibe ho Esperito nasionalizmu ne'ebe mak bo'ot no ho tulun Nai Maromak nian, ita-nia liurai sira halo funu hasoru malae sira no hodi sai malae mutin sira iha tempu dahuluk ne'eba. ohin loron Timor Lorosa'e sai nasaun ida ke independensia ona ita la presija tan funu.Maibe, ba ita tomak, funu ne'ebe mak ita hasoru iha tempu agora nian mak, tenki kontinua funu hasoru bu'at at sira mak hanesan:hirus malu, odi maluno kont ra malu, no buat seluk tan hanesan: " Analfabetizmu", korupsaun; moris badiu nian, no morisa baruk ten nian nst. Husi Don Boaventura nia terus tomak atu hanorin ita tomak katak Dignidade povu Timor nian buat ida ke vale liu osan-me an no osan-mutin, vale liu ai-kameli no bani-ben. Ne'e duni, ita lalika explora ema seluk lalika oho ema seluk, maibe ita ne'e ida deit hodi harii no hamorin liu tan rai doben Nasaun Timor-Leste ne'e.

Ligasaun ba li'ur edita

 commons:Main Page
Commons
Commons: Manufahi – Imajen sira



Munisípiu Timór Lorosa'e nian  
Aileu | Ainaru | Ataúru | Baukau | Bobonaru | Dili | Ermera | Kovalima | Lautein | Likisá | Manatutu | Manufahi | Oe-Cusse Ambeno | Vikeke