Kultura Munisipiu Bobonaro

Uma Lulik,ka Kultura katak Dalan husi klalaok no hanoin nebe ema moris iha grupu sosial ida aprende, kria no fahe ba malu. Ho kultura ita bele hare diferensia entre grupu humanu ida ho seluk. Kultura mos haketak ita ema ho animal. Kultura ema nian ida inklui sira nia fiar, sira nia regulamentu ba hahalok, lian, ritual, arte, hatais, religiaun, no sistema ekonomia ho politika.Kultura hanesan aspeitu importante ida iha istudu importante.

Kultura iha karakteristik nebe oin-oin, hanesan:

  1. Kultura hanesan simbolu - dalan abstrak hodi refere ba buatruma no hodi komprende ideias, objetu, sentimentu, ou hahalok-ablidade hodi halo komunkasaun ba symbol mak lingua,
  2. Kultura hanesan buat ida ita fahe ba malu - ema nebe moris iha sosiadade hanesan fahe hahalok no hanoin nebe hanesan kulturalmente:
  3. Kultura hanesan buat ida ita aprende - ema ida-idak tengk iaprende sira nia kultura
  4. Kultura hanesan adaptivu - ema uza kultura flexivelmente hodi adapta an ba mudansa natureza iha sira nia sori-sorin.

Kulturalmente Munisipiu Bobonaru ho komunidade provinsia NTT Indonezia iha relasaun externa kulturais no sosiais, difisil atu haketak ho sistema relativas tanba relasaun iha fronteira ne'ebe mak eziste hori uluk kedas iha fatin refere. Tan ne'e dalabarak ita asisti no rona aktividades kulturais barak mak hala'o husi parte rua ne'e. Maibe kultura ne'ebe eziste iha rai laran Munisipiu Bobonaro iha diferensa oin rua maka hanesan : Kultura Kemak no Kultura Bunak

Kultura Kemak edita

Hanaran fetosan (mane foun) no umane, iha tempu hahu halo lia ou adat ruma hanesan lia moris, lia mate, han umaben, nst, ida-idak mai ho ninia pozisaun hanesan mane foun karik mai ho karau,osan belak morten,tua,sigaru maibe tuir buat ne'ebe mak ema umane sira ba hateten ou hato'o ka tula ba sira, maibe sira tenke kumpri saida mak sira mai hato'o ka tula ba mane foun sira. Buat ne'ebe manefoun ka fetosan sira lori tuir sira nia kapasidade.

Kultura Bunak: Kultura bunak iha diferente oituan ho kultura kemak, tanba saida kultura bunak ho lian melayu dehan kotongroyong, la rekonese manefoun mai ho posisaun manefou umane mai ho pozisaun umane sira servisu hamutuk deit hanesan halo sermonia kultural han-umaben, lia-moris, lia-mate sira soe hamutuk 5.00 dolar hotu-hotu umane ka mane foun 5.00 hanesan hotu. No mos la iha diferensa entre ba hahan hanesan kultura kemak nian se karik mane foun mai lori karau nia han na'an fahi ne'ebe ema umane sira prepara hela fahi ba sira hodi han, no umane sira labele han na'an fahi sira tenke han na'an karau ne'ebe mane foun sira lori no mos iha barlake feto sira la hafolin, wainhira kazamentu feto lakaben sai, I no mos iha familia umakain ida nia laran oan mane ho oan feto, oan feto mak iha direitu maksimu ba rikusoin ne'ebe familia uma ida ne'e iha.