Republik Indonesia
Repúblika Indonézia nian     
Bandeira Indonézia nian Brazaun Indonézia nian
Lema: Bhinneka Tunggal Ika
(Javanés tuan: Ida hosi oioin barak)
Dalen ofisiál Indonéziu
Sidade kapitál Jakarta
Prezidente Repúblika Joko Widodo
Área
- Total:
- % bee:
15º
1.904.569km²
4.85%
Populasaun


- Total (2018):
- Densidade:


265.580.739
138/km²

Independénsia


 - Hosi
 - Deklarasaun
 - Rekoñesimentu


 
hosi Olanda
17 Agostu tinan 1945
27 Dezembru tinan 1949

Osan Rupia
Inu nasionál: Indonesia Raya
TLD (Internet): .id
Kódigo telefóniku +62

Repúblika Indonézia maka rai boot iha Ázia Sudeste no Austrália leet. Nia rai ne'ebé iha populasaun boot liu hotu dahaat iha mundu, ho mós populasaun musulmana boot liu hotu.

Istória edita

Iha sékulu VII e XIV leet, reinu indu no budista oioin iha Sumatra no Java maibé iha sékulu XII ema Árabe lori mai Izlaun, sé sai relijiaun dominante iha nusa barak arkipélagu nian.

Bainhira europeu sira to'o iha tinan 1511, Afonso de Albuquerque invade as Nusa Maluku sira, komesa domina reinu ne'ebe , iha ninia vontade atu monopoliza komérsiu tempar nian. Iistória kolonizasaun olandeza da Indonésia komesa ho ekspedisaun Cornelis de Houtman nian. Iha sékulu XVII, holandés hakiak Kompañia Olandeza Índia Orientál, ne'ebé ukun kolónia Índia Orientál Olandeza sira.

 

Iha Funu Mundiál Daruak laran, rai-Olanda, ne'bé iha okupasaun alemaun okos, lakon ninia kolónia ba japoneés sira. Ho ikus funu nian, iha tinan 1945 líder nasionalista Sukarno, sé serbisu ho japonés sira, deklara independéncia Indonézia, maibé Aliadu sira (Estadus Unidus, Reinu Unidu no Austrália) apoia o exérsitu olandés iha ninia funu atu hetan fali ninia kolónia. Funu ba independénsia, naran Revolusaun Nasionál Indonézia, tahan tinan 4, no hanehan hosi komunidade internasionál haka'as rai-Olanda atu rekoñese repúblika foun.

Iha dékada 1950 no 60, Sukarno adota polítika sosialista no hahú konfrontasaun militár ho rai-Malásia. Partidu Komunista Indonézia partidu komunista boot liu hotu iha Ázia liutiha Xina. Iha tinan 1965, Jeneral Suharto kaer poder iha golpedestadu. Ema barak, hanesan komunista sira, mate iha masakre. Suharto hakiak rejime autoritáriu no militár ne'ebé naran Orde Baru (Ordén Foun) no bandu partidu opozisaun.

Iha tinan 1975, militár Indonézia invade Timór Lorosa'e, no tinan 1976, Jakarta deklara territóriu ninia provínsia daruanuluhituk, maibé Nasoens Unidas rekoñese nafatin rai-Portugál nu'udar ukun-na'in Timór Lorosa'e nian. Iha tinan 1997, Indonézia hasoru krize ekonómika boot liu, ho manifestasaun kontra o rejime Suharto, sé kasu an nu'udar Prezidente. Ninia Vise-Prezidente, B. J. Habibie sai Prezidente foun, no hahú prosesu demokratizasaun, no ukun rasik an ba Timór Lorosa'e. Habibie lakon eleisaun prezidensiál iha tinan 1999 ba Megawati Sukarnoputri, oan feto Sukarno nian, maibé partidu polítiku Megawati nian lakohi nia nu'udar kandidatu, no tau Abdurrahman Wahid iha fatin ninian. Megawati ikusmai sai Prezidente iha tinan 2001. Iha tinan 2004, Susilo Bambang Yudhoyono manan eleisaun prezidensiál, ne'ebé eleisaun direta uluk iha istória Indonézia nian.

Polítika edita

Repúblika Indonézia nian iha sistema presidensiál governu nian. Prezidente maka xefe estadu no mós governu nian. Oras ne'e, ema maka hili-vota Prezidente ba mandatu tinan 5 iha eleisaun direta, hamutuk ho Vise-Prezidente.

Legizlatura Indonézia nian Majelis Permusyawaratan Rakyat (MPR) ka "Asembleia Konsultiva Populár", ne'ebé nakfahe iha kámara rua: Dewan Perwakilan Rakyat (DPR) ka Konsellu Reprezentativu Povu nian, no Dewan Perwakilan Daerah (DPD) ou Konsellu Reprezentante Regionál.

Provínsia no munisípiu sira edita

Rai-Indonézia daudaun nakfahe provínsia 34. Provínsia 3, Aceh, Yogyakarta, no territóriu da sidade kapitál nian, Jakarta iha estatutu Daerah Istimewa (territoriu espesiál) nian. Provínsia ida-ida nakfahe iha em munisípiu sira, por sua vez, nakfahe iha sub-munisípiu no munisípiu sira.

Provínsia sira:

  • Aceh Territoriu Espesiál
  • Sumatera Tasi-mane
  • Sumatera Loromunu
  • Riau
  • Kepulauan Riau
  • Jambi
  • Sumatera Tasi-feto
  • Bangka-Belitung
  • Bengkulu
  • Lampung
  • Banten
  • Territóriu Da Sidade Kapitál Jakarta
  • Java Loromunu
  • Java Sentrál
  • Yogyakarta Territoriu Espesiál
  • Java Lorosa'e
  • Kalimantan Loromunu
  • Kalimantan Sentrál
  • Kalimantan Tasi-feto
  • Kalimantan Lorosa'e
  • Kalimantan Tasi-mane
  • Sulawesi Tasi-mane
  • Gorontalo
  • Sulawesi Sentrál
  • Sulawesi Loromunu
  • Sulawesi Tasi-feto
  • Sulawesi Sudeste
  • Bali
  • Nusa Tenggara Loromunu
  • Nusa Tenggara Lorosa'e
  • Maluku
  • Maluku Tasi-mane
  • Irian Jaya Loromunu
  • Irian Jaya Papua
 
Timór polítiku

Jeografia edita

Rai-Indonésia arkipélagu boot liu hotu iha mundu raiklaran, ho 18 nusa 108. Nusa prinsipál sira Java, Sumatra, Bornéu.

Nusa sira iha Oseanu Pasífiku nian Oseanu Índiku leet. Tasi Filipinas no Tasi Sulawesi hela iha nordeste, ho Tasi Andaman iha norueste. Arafura no Timor iha tasi-mane. Java, Savu, Banda, Seram no Maluku nian maka tasi seluk.

Rai-Indonésia iha fronteira rai ho Malázia (iha Bornéu) ho Timór Lorosa'e, no Papua Guiné Foun, no fronteira tasi ho Filipinas, Malázia, Singapura, Palau, Austrália no Índia. Indonézia nia fatin iha Ázia no Oseánia leet, halo rai nasaun ida transkontinentál.


Ázia  
Afeganistaun | Arábia Saudita | Arménia | Azerbaijaun | Bangladexe | Barein | Birmánia | Brunei | Butaun | Ejitu | Emiratu Arabi Naklibur Sira | Filipinas | Iemen | Índia | Indonézia | Irake | Iraun | Izraél | Japaun | Jeórjia | Jordánia | Kamboja | Katár | Kazakistaun | Kirgizistaun | Koreia Norte | Koreia Súl | Kuwait | Laos | Líbanu | Malázia | Maldivas | Mongólia | Nepál | Omán | Pakistaun | Palestina | Rúsia | Singapura | Síria | Srilanka | Tailándia | Taiwán | Tajikistaun | Timór Lorosa'e | Turkia | Turkomenistaun | Uzbekistaun | Vietname | Xina

Template:Oseánia