Dalen tetun: diferenças entre revisões

Conteúdo apagado Conteúdo adicionado
Sem resumo de edição
Etiqueta: Revertida
k Foram revertidas as edições de 162.210.194.10 (disc) para a última revisão de MF-Warburg
Etiqueta: Reversão
Liña 1:
DALEN TETUN
[[Timor-Leste]] hanesan sistema sosio-kultural boot ida ne’ebé kompostu hosi komponente sira hanesan governu, nasaun, territoriu, dalen, no populasaun. Komponente hirak ne’e iha sira ninia karakteristika ida-idak.Governu maka Governu Timor-Leste ho nia simbólu Unidade, Aksaun no Progressu, Territoriu mak hosi fronteira ho Indonesia iha parte oeste to Jaco iha parte leste, hosi Atauro to’o tasi mane iha Suai neba.Populasaun mak ema Timor oan hirak ne’ebé hela iha parte hotu-hotu iha territoriu Timor-Leste nian. Kona-ba Dalen mak Dalen Tetun ida ne’ebé moris duni iha Timor-Leste no ema barak ko’alia no kumprende iha sira ninia komunikasaun loron-loron nian. Purtantu sistema temina iha leten mak bele marka diferensia entre nasaun ida ho nasaun seluk.Ita iha Tetun Prasa no Tetun Terik. Uma Kreda ka Igreija hahú promove Tetun Terik tinan atus hirak liu ba to’o ohin loron. Tetun Prasa ne’ebé konsentra iha Dili, tamba Dili hanesan kapital, sentru administrasaun, sentru negosiu, sentru ba edukasaun, ema hosi fatin hotu-hotu mai serbisu, eskola, no buka moris iha Dili halo dalen Tetun popular tiha. Ikus mai ema Timor-Leste uza dalen Tetun Terik no dalen Tetun Prasa ne’e kahur malu iha sira nia komunikasaun loron-loron to’o ohin loron.Funsaun Dalen Tetun hori uluk kedas naturalmente ema simu hanesan Dalen ida ne’ebé bele sai ai-laletek ba ema sira hosi dialetu oin-oin hodi ko’alia ba malu. Liu hosi Dalen Tetun ema Timor-Leste hosi dialetu oin-oin bele moris hamutuk, hatene ka entende ba sira nia adat, sira nia hahalok no étika hanesan sosiedade ida. Ema ida hosi parte dialetu Kemak (Atsabe) ba basar ka ba faan Tais iha Lospalos, ema ne’e sei la ko’alia Kemak tamba ema Lospalos la hatene ko’alia Kemak. Ema Lospalos nia dialetu mak Fatuluku, Maklere, nsst, sira na’in rua tenki ko’alia Dalen Tetun hodi fasilita sira na’in rua nian negosiu. Mane ida hosi Baucau mai hola feto iha Oecusse, sira sei uza de’it dalen Tetun iha sira nia komunikasaun no interasaun ba malu konaba asuntu fetosan-umane. Nune’e mós ba dialetu sira seluk.Lalika ba dook, iha parte distritu Bobonaro de’it, purezemplu, ema hosi dialetu Kemak (Marobo) bainhira ba basar iha Lolotoe ne’ebé ko’alia dialetu Bunak, sira na’in rua ko’alia mak Dalen Tetun, la’os ko’alia dialetu idak-idak nian.Maibe iha realidade sira na’in rua sei viziñu hela. Tamba ne’e, karik Dalen Tetun ne’e la ezisti bele kria situasaun runga-ranga, dizordem ka kacau balau, dizharmonia iha sosiedade nia laran.Habadak de’it katak tempu la’o, Dalen Tetun ne’e mós loron-ba-loron loke aan ba bebeik no ikus mai sai hanesan Dalen ne’ebé kesi ema Timor-Leste husi dialetu oin-oin ne’e sai ida de’it, rai ida de’it, unidade nasional. Matenek na’in ida naran David Crystal iha nia artigu ida husu hanesan ne’e: “Nusa mak Dalen sai signifikante tebes hanesan índise ba movimentu etniku ka nasionalismu? Nia hatan hodi dehan
a) Dalen hanesan parte integral ne’ebé obviu ba komunidade sira nia moris
b) Dalen hatudu ligasaun ho pasadu