Timór Lorosa'e: diferenças entre revisões

Conteúdo apagado Conteúdo adicionado
Sem resumo de edição
Liña 111:
 
==Governu no Parlamentu==
[[Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timór-Leste nian|Konstituisaun (Lei-Inan)]] husi tinan 2002 regula ezersísiu podér polítiku nian. Xefe estadu nian ne'e [[Prezidente Repúblika]], [[Taur Matan Ruak]]. Xefe governu nian - [[Primeiru-Ministru Timór Lorosa'e nian]], [[Xanana Gusmão]]. Parlamentu Timór Lorosa'e nian ne'e [[Parlamentu Nasionál]]. Xefe Parlamentu [[Vicente da Silva Guterres]].
 
== Istória ==
 
'''Loron bot iha istória:'''
 
Linha 125 ⟶ 124:
 
== Estadu dezenvolvimentu umanu nian ==
 
Pasu husi progresu jeral ne'e maka evidensia indikadores dezenvolvimentu umanu iha Timór-Leste – iha ne'ebé, maske komesa diak ona, sei do'ok los husi hirak ne'ebé iha nasaun seluk iha rejiaun ne'e. Esperansa moris nian badak, nivel edukasaun ne'e badak no proporsaun a'as husi populasaun moris iha liña pobreza nia okos.
 
=== Saude ===
[[Imajen:Clinic in Hatolia Leten village.jpg|thumb|Ospitál iha [[Hatólia]]]]
 
Estandarte saude ne'e sei badak tebetebes. Esperansa moris nian iha [[2004]] nia estimasaun maka tinan 55,5 deit – tinan 54,0 ba mane no 56,6 ba feto. Povu Timor-Leste nian vulneravel nafatin ba moras respiratoria no tee-been no mos [[malaria]], [[dengue]], [[TB]] no [[lepra]].
Linha 137 ⟶ 136:
 
=== Edukasaun ===
[[Imajen:Portuguese School of Díli, Timor-Leste.jpg|thumb|Eskola Portugés Dili]]
 
Estandarte [[edukasaun]] mos ladiak. Iha [[2004]], taxa alfabetizasaun adultu nian 50,1% de'it – 56,3% ba mane no 43,9% ba feto. Situasaun ne'e sei diak liu tan bainhira labarik barak liu tan maka eskola. Mas labarik barak liu maka la tama: entre 10% no 30% husi labarik tinan iha eskola primaria maka la iha eskola – partikularmente sira ne'ebé husi familia ne'ebé kiak liu. Maske sira rejista, alunus sira iha tendesia atu halo ne'e tarde no depois tenke repete aula fali ka sai; menus husi metade labarik sira ne'ebé maka tama eskola primaria, kompleta edukasaun tinan nen.
Liña 182:
 
=== Agrikultura no dezenvolvimentu rural ===
[[Imajen:Lospalos klein.jpg|right|thumb|125px|Arkitetura tradisional Lospalos]]
 
Kresimentu tengki hahu'u ho agrikultura, ne'ebé maka fo serbisu ba serka de kuartu tolu husi forsa traballu. Agrikultor barak liu maka moris ho kultura subsistensia, fo serbisu ba membrus familia iha parsela rai kikoan ida. Media husi propriedade rai ne'e serka de 1,2 hektares. Agora ne'e produtividade ne'e badak: output kada traballador ne'e ki'ik liu un desimu duke sira ne'ebé iha industria no servisu, no nudar rezultadu ida, agrikultura ne'e hamosu deit un kintu husi [[PIB]].
 
Linha 219 ⟶ 220:
Bazeadu ba exersisiu rua ne'e, ba probreza no setores tolu ne'e, total kustu anual ba tinan 12 ba oin mai atu alkansa ODM nia marjen husi $ 122 milloens tuir sirkunstánsia ne'ebe maka favoravel liu, to'o $ 203 milloens pur anu ba menus favoravel. Ne'e hatudu katak prinsipalmente posivel atu alkansa objetivu hirak ne'e tamba figura favoravel ne'e atu hanesan ho nivel agora nian, $ 125 pur anu.
 
[[Imajen:Coins 50 Cent Timor-Leste.png|thumb|right|180px|Doit centavos 50 (tinan 2003)]]

Fundus ba investimentu sei mai husi ne'ebe? Maske investimentu privadu tengki iha parte importante atu estimula dezenvolvimentu ekonómiku, ba tinan sanulu oin mai, pelu menus fontes husi fundu barak liu maka mai husi despeza publiku. Orsamentu preliminar ba 2004-2005 indika katak rekerimentu total ba despeza públiku ba tinan ha'at oin mai maka $ 983 milloens. Reseitas internas, inklui hirak ne'ebe husi Tasi Timór, sei taka liu husi metade ne'e, husik hela koak iha fiskal liu husi periodu ne'e, liu husi $ 480 milloens, ka média serka de $ 120 tinan ida-ida.
 
Desde ne'e maka, iha estimasaun seluk ne'ebe maka sujere katak defisit badak ne'e nudar rezultadu husi ko'a despezas no aumenta iha reseitas, partikularmente husi mina. Mas sei iha falta nafatin ba rekursu signifikativa. Oin sa maka bele taka falta ne'e? ODM dawalu ne'e enfaze katak alkansa objetivus hirak ne'e la'ós de'it nasional mas responsabilidade globál hotu. Timór-Leste, hanesan mos nasan ho rendimentu kikoan sira seluk, tenke depende ba apoiu husi parseiru dezenvolvimentu, inklui doador bilaterál, organizasaun internasionál sira, fundasaun privadu no públiku, no [[ONG]] internasionál sira.
Linha 226 ⟶ 229:
 
=== Serbisu hamutuk: institusaun no parseria sira ===
 
Timór-Leste iha liña oin husi partisipasaun popular. Husi períodu rezisténsia mai oin, nia institusoens nasionál sira mantein tiha ona parseria serbisu ne'ebe metin ho povu – evidenti, pur izemplu iha prosesu konsultasaun masa ne'ebe maka lori ba Vizaun Nasionál ba preparasaun Planu Dezenvolvimentu Nasionál nian.
 
Linha 232 ⟶ 234:
 
=== Desentralizasaun no governu lokál ===
[[Imajen:Parlament klein.jpg|right|290px|thumb|Parlamentu Nasionál Dili]]
 
Atu alkansa ODM persiza polítika nasionál ne'ebe efetivu, mas serbisu barak liu maka tenke halo iha nivel lokál no liu-liu iha áreas rurais. Timór-Leste seidauk desentraliza to'o iha pontu balun. [[Konstituisaun]] desidi tiha ona vizaun nesesária husi governu desentralizadu, mas poder sei nafatin iha sentrál. [[Desentralizasaun]] foti formas barak husi dekonsentrasaun.
 
Linha 240 ⟶ 243:
 
=== Parseria no aliansa sira ===
[[Imajen:Marienstatue klein.jpg|thumb|Maria da Fátima iha Dili]]
 
Entre sira ne'ebe maka importante liu maka organizasaun naun governamental sira, ne'ebe nia numerus liu 400 iha rai-Timór Lorosa'e. ONG nasional, iha balun maka ligadu ba [[Igreja Katolika]], ne'ebe maka aktivu ona iha area barak inklui edukasaun, saude, projetus be no saneamentu, peskiza no advokasia no mos [[direitus umanus]] no dezenvolvimentu. Adisionalmente, liu un kuartu husi [[ONG]] sira ne'e maka internasional – dala barak konsentra ba hari'i kapasidade liu husi edukasaun no formasaun, no mos servisu saude no dezenvolvimentu komunidade nian.
Linha 248 ⟶ 252:
 
=== Dezenvolvimentu kapasidade ===
 
Institusoens hirak ne'e hotu-hotu sei iha papel importante iha dezenvolvimentu futuru Timor-Leste nian. Mas sira iha frakeza ne'ebe komun – falta ema kualifikadu. Prioridade ida ne'ebe maka urjenti liu ba Timor-Leste maka tengki hasa'e nivel edukasaun nian, kualifikasaun no kapasidade- karik iha servisu publiku, iha [[ONG]] no sosiedade sivil, ka iha sektor privadu.
 
Linha 258 ⟶ 261:
 
=== Desizaun vitál sira ba futuru ===
 
Timor-Leste sobrevive periodu traumatiku husi ninia istoria. Nia povu hatudu reziliénsia no determinasaun extraordinaria atu mantein nia destinu iha sira nia liman rasik. Agora sira iha prosesu atu forma destinu ne'e, halo desizaun vitál sira barak ne'ebe maka sei determina kursu pais nian ba tinan sanulu oin mai.
 
Linha 265 ⟶ 267:
== Mapa ==
<center><gallery>
Sprachen Osttimors.png|Lian Timór Lorosa'e nian
TL A0 HShade 101113-001.png|<ref name="SoL">[http://seedsoflifetimor.org/climatechange/maps-of-timor-leste/ Seeds of Life], abgerufen am 5. Juli 2014</ref>
TL-Land Cover Map A4 111313-001.png|<ref name="SoL" />
Linha 280 ⟶ 283:
Hydrogeology of Timor-Leste, Potential aquifer yield.png|<ref name="SoL" />
Recharge of Timor-Leste.png|<ref name="SoL" />
National rainfall map with graphs 2012 A3-001.png|<ref name="SoL" />
Average annual temperature of Timor-Leste.png|<ref name="SoL" />
</gallery></center>