Revolusaun Kravu nian: diferenças entre revisões

Conteúdo apagado Conteúdo adicionado
Links
Liña 7:
Iha tinan [[1968]] [[Salazar]] hetan asidente ida, no ulun-boot rejime nian hili ema seluk atu ukun [[Portugál]], maibé sira la dehan ba nia no – to’o nia mate iha [[1970]] – nia moras hela maibé nia sei hanoin nia maka kontinua ''Presidente do Conselho''. Mane ne’ebé foin sai na’i-ulun naran [[Marcello Caetano]], no povu portugés espera nia atu muda buat barak no lori nasaun ba [[demokrasia]]. Sira bolu tempu ne’e ''Primavera Marcelista'' (hasara ''Primavera de Praga'', bainhira ema [[Xekoslovákia]] buka atu lakon [[Komunizmu|ditadura komunista]] ne’ebé [[Uniaun Soviétika]] maka ukun), maibé la kleur ema haree katak uitoan de’it mak la hanesan uluk.
[[Image:Coruche mural 25 Abril.jpg|direita|270px|thumb|Pintura iha muru iha Portugál ho dedikatória ba ''25 de Abril'']]
Militár sira baruk funu iha [[Áfrika]] no sira hatene ona katak dalan atu remata funu la’ós militár maibé polítiku de’it. Kapitaun balu halibur malu iha klandestinidade atu prepara ''golpe de Estado'' hasoru rejime ditadura. Iha loron 25 fulan Abríl [[1974]], kalan boot liu uitoan tuku 24, [[rádiu]] ida tau [[múzika]] naran ''Grândola Vila Morena'', ne’ebé [[José Afonso]] mak hananu, hanesan sinál ba kuartél militar iha rain oioin iha [[Portugál]] nia laran, atu sai ba dalan atu hatún governu. Iha [[Lizboa]] tanke-gerra liu hakat sidade no balu para iha fatin ida naran Terreiro do Paço, ne’ebé iha ministériu oioin. Militár sira ne’e, kapitaun [[Salgueiro Maia]] mak ukun, no nia aten brani bainhira militár seluk to’o atu hasoru ''golpe de Estado'' ne’e no nia halo ema la raan-fakar no militár sira ne’ebé foin to’o mós hili atu hamutuk ho revolusionáriu sira. Depois nia maka hahú tesi lia kona-ba oin-sá maka [[Marcello Caetano]] bele rende an, iha Kuartél Carmo nian. Señora ida ne’ebé fa’an ai-funan iha dalan komesa tau ai-funan-kravu iha kilat sira-nia kanu, no hafoin soldadu barak mós tuir nia. Tanba ne’e maka mundu tomak bolu revolusaun portugés ne’e nu’udar “[["Revolução dos Cravos]]”" (Revolusaun Kravu nian). 25 de Abril ne’e, ema sei hanoin ba nafatin hanesan revolusaun ida ne’ebé hala’o iha dame nia laran no hanesan loron ida ne’ebé loke odamatan ba [[liberdade]] no [[demokrasia]] iha [[Portugál]].
 
Husi deskrisaun sira ne’ebé kapás liu hotu kona-ba loron-25 fulan-Abríl, ida maka ida-ne’ebé ita bele hetan iha romanse ''Alexandra Alpha'' husi [[José Cardoso Pires]], ne’ebé ami inklui parte ida iha-ne’e:
 
''Sidade ne’e mosu nakonu no naroman daudaun. Ami hetan koluna militár sira-ne’ebé nabilan iha loro laran; no povu tuir kedas, povu barak, barak to’o la bele tama iha ami-nia matan, ema lubun wa’in ne’ebé sai husi nakukun laran, sai husi tinan limanulu ne’ebé nakonu de’it ho mate no haraik an, halai hela la hatene loos ba ne’ebé maibé konserteza ba LIBERDADE!''
 
[[ca:Revolució dels clavells]]
[[de:Nelkenrevolution]]
[[en:Carnation Revolution]]
[[eo:Revolucio de la Diantoj]]
[[es:Revolución de los Claveles]]
[[fi:Neilikkavallankumous]]
[[fr:Révolution des œillets]]
[[he:מהפכת הציפורנים]]
[[it:Rivoluzione dei garofani]]
[[ja:カーネーション革命]]
[[nl:Anjerrevolutie]]
[[pl:Rewolucja goździków]]
[[pt:Revolução dos Cravos]]
[[ru:Революция Красных гвоздик]]